Koliko je duga mesopusna tradicija na ovom području?
Mesopusna tradicija u našem kraju datira još iz prapovijesti. Pojavom građanstva Mesopust se intepretira i kao Karneval te postaje tradicionalan oblik zabave, opuštanja, reagiranja na život. Prvi Riječki karneval održan je 1982. godine i tada su karnevalsku povorku činile 3 maškarane grupe: "Lako ćemo", "Pehinarski feštari" i "Halubajski zvončari". Od tada do danas nadišli smo epitet lokalne manifestacije te stasali u događaj od međunarodnog značaja te nas mnogi uvrštavaju uz bok s najpoznatijim svjetskim karnevalima poput onih u Rio de Janeiru ili Veneciji.
Po čemu Riječki karneval može parirati svjetski poznatim karnevalima poput onoga u Riju ili Veneciji? Preuzimate li ikakve ideje iz njihove maškarane tradicije?
Riječki karneval je karneval urbanog karaktera. Naravno, ne možemo podcijeniti značaj Venecije i Rija, pa prema tome i njihov utjecaj na nas, međutim uvijek se trudimo biti svoji i pružiti ljudima nešto jedinstveno i originalno, stoga gotovo svake godine, uvodimo nove, interaktivne popratne sadržaje kako bi taj kontakt s ljudima bio što intenzivniji.
Koliko je zvončarska tradicija bila presudna za razvoj Riječkog karnevala?
Zvončarska je tradicija uvelike obilježila Riječki karneval te možemo slobodno reći kako je bila jedan od temelja njegova nastanka. Zvončari su ponos našeg kraja, bitan dio folklora i pokladni običaj koji odgaja mnoge generacije još od malih nogu. Ne radi se tu samo o maskama i maskiranju, već zvončarstvo, osobito u mjesecima dok traje karneval, postaje i stil života.
Kolika je posjećenost Riječkog karnevala?
Izuzetno smo zadovoljni odazivom gostiju, kako domaćih tako i inozemnih, i ta se brojka iz godine u godinu sve više povećava. Naravno, najposjećeniji je događaj svake godine Međunarodna karnevalska povorka, na kojoj u prosjeku bilježimo oko 70.000 posjetitelja. Moramo naglasiti da ta brojka bitno ne opada čak i kad nemamo sreće s vremenskim (ne)prilikama. Dakle, našim gostima zabava je na prvom mjestu!
Koliko je Riječki karneval profitirao članstvom u Europskoj udruzi karnevalskih gradova (FECC), od 1995. do danas?
Ne radi se tu o nekakvoj materijalnoj, novčanoj dobiti, već prije svega o međunarodnom priznanju i potvrdi koliko vrijedimo i koliko nas prepoznaju i izvan granica Hrvatske. Članovi FECC-a, naime, rade međusobnu promidžbu, a isti je slučaj i s Riječkim karnevalom.Također, ne možemo zanemariti ni činjenicu da smo, postavši članom Europske udruge karnevalskiih gradova, privukli i veći broj inozemnih posjetitelja.
Gdje vidite Riječki karneval za 5 ili 10 godina, odnosno postoji li dugoročna strategija?
Voljeli bismo da Riječki karneval nastavi ovim dobrim putem kojim je i krenuo te da postane jedno od glavnih atrakcija i događaja koji se odvijaju u Europi. Na taj način vjerujemo da će i Rijeka kao grad postati novo top odredište mnogih turista te se odmaknuti od zastarjelog imidža lučkog, tranzicijskog grada.